Integracija u Austriji

Što integracija znači?

Integracija ne znači prilagođavanje u jednom smjeru. To znači jednakopravno sudjelovanje u društvu, jeziku, kulturi i javnom životu. Uspješna integracija je reciprokan proces: društvo domaćin otvara svoje strukture, a ljudi koji su nedavno došli pomažu u njihovom oblikovanju.

U austrijskoj raspravi, integracija se često svodi na migraciju. Ovaj koncept je širi: on se odnosi na ljude s migrantskim podrijetlom, kao i na jezične manjine, izbjeglice i sve one koji su strukturalno izvan većinskog sustava.

Integracija vs. Uključivanje

Integracija pretpostavlja da je netko izvan sustava i da ga treba uključiti. Uključivanje pretpostavlja da svi već pripadaju i da strukture to omogućuju. Saznajte više o razlici na stranici iks.haus o uključivanju.

Integracija u Austriji: Brojke

Tko ima migrantsko podrijetlo?

Prema podacima Statistik Austria, u 2024. godini, otprilike 25,4 posto stanovništva u Austriji imalo je migrantsko podrijetlo, što je oko 2,3 milijuna ljudi. Od toga, 17 posto su prve generacije (doselili su se sami), a otprilike 8 posto su druge generacije (rođeni u Austriji, oba roditelja rođena u inozemstvu).

Najveće grupe prema podrijetlu u 2024. godini su Njemačka, Rumunjska, Turska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Mađarska, Poljska i Ukrajina. Preko 1,1 milijun ljudi u Austriji su državljani trećih zemalja.

Integracija u Beču

U Beču, udio stanovništva s migrantskim podrijetlom iznosi više od 45 posto, prema Bečkom integracijskom monitoru za 2024. godinu. U gradu se govori više od 250 jezika, a uz njemački, najčešći su turski, bosanski, hrvatski, srpski, engleski, rumunjski i arapski.

Tržište rada

U 2024. godini, stopa zaposlenosti za ljude s migrantskim podrijetlom iznosila je 70 posto, u usporedbi s 77 posto za ljude bez migrantskog podrijetla (Statistics Austria). Žene s migrantskim podrijetlom su posebno nedovoljno zastupljene, s stopom od 62 posto. Stopa nezaposlenosti je više od dvostruko veća za ljude s migrantskim podrijetlom u odnosu na referentnu skupinu.

Obrazovanje

Prema podacima Ministarstva obrazovanja, otprilike 30 posto učenika u Austriji pohađa škole u kojima njihov materinji jezik nije njemački. U Beču, taj postotak je veći od 55 posto. Vijezilnost je međunarodno priznata kao prednost, ali u austrijskom školskom sustavu, ona se često ne promovira sustavno.

Pravni okvir za integraciju u Austriji

Zakon o integraciji (IntG): Regulira mjere integracije za tražitelje azila i osobe s dopunskom zaštitom, kao i za državljane trećih zemalja, uključujući sporazume o integraciji i tečajeve o vrijednostima i orijentaciji.
Zakon o boravku i prebivalištu (NAG): Regulira dozvole za boravak, stalne dozvole za državljane EU-a i tzv. crveno-bijelo-crvenu kartu.
Zakon o azilu (AsylG): Regulira međunarodnu zaštitu i postupke.
Zakon o državljanstvu (StbG): Regulira stjecanje austrijskog državljanstva, uz minimalni uvjet prebivanja od deset godina za redovnu naturalizaciju.
Zakon o obaveznom školovanju: Propisuje obaveznu školsku pohađanje za djecu od pete godine, bez obzira na njihov status prebivanja.
Zakon o jednakom postupanju (GlBG): Zabranjuje diskriminaciju na temelju etničkog podrijetla na radnom mjestu i u pristupu uslugama.

Organizacije Diakonie, Austrijski crveni križ i Caritas pružaju neovisne pravne savjete u području azilnog i imigracijskog prava.

Kontakti za integraciju u Beču

Tečajevi jezika i obrazovanje

Austrijski fond za integraciju (ÖIF): Savezna agencija koja nudi tečajeve njemačkog jezika od razine A1 do C1, tečajeve o vrijednostima i orijentaciji, te savjetovanje o priznavanju stranih kvalifikacija.
Udruga "Ekonomija za integraciju" (VWFI): Programi mentorstva koji povezuju tvrtke s novopridošlima.
Centri za odraslo obrazovanje u Beču: Tečajevi njemačkog jezika na svim razinama, priprema za ispit za državljanstvo.
Savjetovalište za migrante (BZM): Pruža savjete o obrazovanju i obuci.
Caritas Beč, Učilnice: Nudi besplatnu podršku u učenju za djecu i adolescente.

Pravni savjeti i zaštita

Diakonie - Služba za tražitelje azila: Pruža neovisne savjete u postupcima za azil i boravak.
Caritas Beč: Pruža savjete o migraciji, socijalnim pitanjima i hitnom smještaju.
asylkoordination österreich: Pruža informacije, povezivanje i političku podršku.
Hemayat: Centar za podršku preživjelima torture i ratnih sukoba.
ZARA: Savjetovanje za žrtve rasne diskriminacije.
Klagsverband: Pravni postupci protiv diskriminacije.

Zaposlenje i priznanje

AMS kontaktna točka za osobe s kvalifikacijama stečenim u inozemstvu: Savjeti o priznavanju kvalifikacija.
BAS služba za priznavanje obrazovanja: Priznavanje školskih kvalifikacija i akademskih stupnjeva.
UNIPORT, springboard: Karijerno savjetovanje za visoko kvalificirane osobe s migrantskim podrijetlom.
Bečki fond za podršku radnicima (waff): Financiranje za daljnje obrazovanje u Beču.

Kultura i povezivanje

brunnenpassage Vienna: Transkulturni umjetnički i kulturni centar u 16. okrugu.
biber Magazine: Magazin koji se fokusira na migraciju i identitet.
Initiative Minorities: Povezivanje za austrijsku manjinsku zajednicu.
Bečke gradske knjižnice: Knjige i mediji u više od 40 jezika.

Integracija u obrazovni sustav

Ključna točka za integraciju leži u obrazovanju. Tri strukturna pitanja oblikuju raspravu u Austriji:

Satovi njemačkog jezika za učenike s posebnim potrebama: Uvedeni 2018. godine, oni odvajaju djecu koja imaju potrebe za jezičnom podrškom, a mnoge organizacije ih kritiziraju.
Priznavanje školskih kvalifikacija: Prosječno vrijeme obrade je nekoliko mjeseci, što često dovodi do gubitka kvalificiranih radnika.
Nastava na više jezika: Nastava na materinjem jeziku dostupna je za otprilike 25 jezika; potrebno je razviti sveobuhvatan sustav za podršku prvom jeziku.

Beč je stvorio dodatne resurse kroz program Bildungsdirektion za bečke ustanove za predškolski odgoj i obrazovanje koje imaju posebne potrebe za jezičnom podrškom.

Dani svijesti posvećeni integraciji

20. lipnja, Svjetski dan izbjeglica, UNHCR.
21. ožujka, Međunarodni dan za borbu protiv rasne diskriminacije, obilježava početak Međunarodnog tjedna za borbu protiv rasizma.
18. prosinca, Međunarodni dan migranata i izbjeglica, Ujedinjeni narodi.
9. studenog, dan sjećanja na studenske progrome, dan sjećanja i razmatranja.
21. veljače, Međunarodni dan materinskog jezika, UNESCO.

Integracija i mediji: Članak s iks.haus

Prikaz u medijima je oblik same integracije. U glavnim austrijskim novinarskim uredništvima, novinari s migrantskim podrijetlom su značajno podreprezentirani. Rezultat: priče se pričaju o ljudima, a ne s njima.

iks.haus radi na tome s tri strategije: izdanja na više jezika (njemački, engleski, BKS), odabir autora iz zajednica o kojima se izvještava i temeljito istraživanje izvora izvan uobičajenih PR kanala. U iks.haus, migracija nije posebna tema, već stalna perspektiva.

Često postavljana pitanja o integraciji

Koja je razlika između integracije i asimilacije?

Asimilacija zahtijeva potpunu konformnost s dominantnom kulturom, često zahtijevajući odricanje od materinskog jezika i identiteta. Integracija se fokusira na sudjelovanje i omogućuje očuvanje kulturne raznolikosti. Austrijski Zakon o integraciji zagovara integraciju, a ne asimilaciju, ali u praksi, granice često postaju nejasne.

Kako funkcionira ugovor o integraciji?

Državljani trećih zemalja koji dobiju boravišnu dozvolu u Austriji moraju završiti Modul 1 (njemački jezik A2 plus orijentacijski tečaj) u roku od dvije godine. Modul 2 (njemački jezik B1 plus tečaj za daljnje usavršavanje) je obavezan za stalno boravište u EU i za stjecanje austrijskog državljanstva. ÖIF organizira ispite.

Koje se tečajevi jezika priznaju?

Tečajevi i ispite priznaju ÖSD, Goethe-Institut, ÖIF i telc gGmbH. Centri za odraslo obrazovanje i škole jezika pripremaju studente za ove ispite. Trajanje tečaja varira ovisno o prethodnom znanju, od 200 do 800 nastavnih jedinica po razini.

Kada mogu steći austrijsko državljanstvo?

Standardni uvjet za stalno boravište je deset godina legalnog boravka, uključujući pet godina s dozvolom za stalno boravište za građane EU ili ekvivalentan dokument. Taj se rok može smanjiti na šest godina ako se integracija dokazivo provede (znanje jezika na razini C1, volontiranje, visoko kvalificirana zanimanje). Trenutno je obično potrebno odustati od državljanstva druge zemlje; zabrana dvostrukog državljanstva je kontroverzno pitanje.

Gdje mogu dobiti pomoć ako se moje strane kvalifikacije ne priznaju?

Kontaktna točka AMS-a za kvalifikacije stečene u inozemstvu, BAS, i inicijativa AST (Centri za prepoznavanje i savjetovanje) nude besplatne konzultacije. Za regulirana zanimanja (medicina, pravo, obrazovanje), potreban je postupak nostrifikacije ili profesionalna dozvola. Za neregulirana zanimanja, često je dovoljno priznanje diplome.

Koje podatke o integraciji Austrija redovito objavljuje?

Statistički ured Austrije objavljuje godišnji "Godišnjak statistike migracija i integracije". Grad Beč objavljuje "Bečki integracijski monitor". Stručni vijeće za integraciju priprema godišnje izvješća. Na razini EU, Eurostat pruža podatke za usporedbu. ÖIF također objavljuje kvalitativne studije.

Što znači multilingvizam za djecu?

Brojne studije (poput onih u području pedagoškog istraživanja na Sveučilištu u Beču) pokazuju da poticanje prvog jezika podržava stjecanje drugih jezika, a ne da ga ometaje. Pretpostavka je istovremeno poticanje jezika nastave, njemačkog. U austrijskim školama, ova dva aspekta rijetko se dosljedno kombiniraju.

Rječnik: Važni pojmovi

Azil: Zaštita za osobe koje su progonjene u svojoj zemlji porijekla.
Dozvola za boravak: Pravna ovlast za stalni boravak.
Državljani trećih zemalja: Državljani zemalja izvan EU i EGP.
Prvi jezik: Jezik koji se prvi nauči, često se naziva i materinji jezik.
Ugovor o integraciji: Pravna obveza za pohađanje tečajeva jezika i edukacije o vrijednostima.
Migracijsko podrijetlo / Migracijska povijest: Osobe čiji su i roditelji rođeni u inozemstvu; termin "migracijska povijest" se sve više preferira.
Nostrifikacija: Pravno priznanje stranog obrazovanja.
Crveno-bijelo-crvena karta: Dopuštenje za boravak za kvalificirane radnike.
Osoba bez državljanstva: Osoba koja nema priznato državljanstvo.
Pomoćna zaštita: Status zaštite koji se dodjeljuje kada postoji rizik od ozbiljne štete, ali nema osnova za azil.