Iako su marginalizirane grupe i osobe s invaliditetom često spominjane u političkim govorima, njihova stvarna uključenost u procese donošenja odluka često ostaje nevidljiva. EU projekt INCLUDE, koji se vodi iz Beča, bavi se ovim problemom: pravo sudjelovanje nije čin ljubaznosti, već temeljno pravo i temelj dobrog upravljanja.
U modernoj političkoj raspravi postoji zamka u koju često padaju mnogi donositelji odluka: dizajniranje politika za “prosječnog građanina”. Problem je što ovaj prosječni građanin ne postoji u stvarnosti. Naš svijet se sastoji od ljudi s različitim tijelima, kognitivnim i senzornim sposobnostima i životnim okolnostima. Kada su političke mjere i javne usluge prilagođene fiktivnom prosjeku, rezultat je predvidiv – ne zadovoljavaju stvarne potrebe ljudi.
Odluke se prečesto donose bez uključivanja onih koji su najviše pogođeni. Konzultacije se često održavaju prekasno, kada je put djelovanja već određen. Javni sastanci su fizički nedostupni, informacije se prezentiraju u nerazumljivom birokratskom žargonu, a kanali za povratne informacije nisu ni dostupni ni pouzdani. Rezultat je rastući cinizam i politička apatija.
Kako bi se prekinuo taj krug, bečka udruga MOVEO (Udruga za socijalnu održivost i inkluziju) pokrenula je europski projekt INCLUDE. Cilj je jasno definiran: premještanje inkluzije iz političke estetike i simbolike prema mjerivnoj, svakodnevnoj praksi.
Beč i nova granica inkluzije
Beč je grad s jakom tradicijom građanskog angažmana i izvrsnom javnom infrastrukturom. Međutim, čak i ovdje, inkluzija često nailazi na prepreke na prilazima ili kod liftova. Projekt INCLUDE postavlja tezu da političko sudjelovanje predstavlja “novu veliku granicu” pristupačnosti.
Logika je jednostavna: oni koji ne mogu ući u prostor ne mogu sudjelovati u raspravi. Ali i obratno: čak i oni koji su fizički prisutni mogu ostati izbačeni ako format sastanka zanemaruje njihove potrebe.
Prepreke u političkom životu su brojne, ali često nevidljive onima koji nisu izravno pogođeni:
- Događaji bez indukcijskih petlji ili tumačenja na znakovni jezik. Dokumenti ispunjeni tehničkim žargonom i složenim pravnim jezikom. Digitalni sadržaji i ankete koji nisu kompatibilni sa programima za čitanje s ekrana. Vremena održavanja sastanaka koja isključuju njegovatelje ili osobe s zdravstvenim ograničenjima. Nedostatak mirnih prostora za osobe s neurodivergentnim osobinama.
INCLUDE ne vidi ove prepreke kao žalosne slučajnosti, već kao nedostatke u dizajnu. Projekt ne poziva ljude da “postanu aktivniji”, već radi na redizajniranju sustava kako bi aktivizam bio čak i moguć.
“Sudjelovanje nije usluga koju država pruža svojim građanima. To je temeljno pravo i, istovremeno, preduvjet za učinkovitu upravu.” Izlučivanje je ono što je skupo i sporo, jer dovodi do pogrešnih zakona, javnog otpora i propalih projekata.
Dva paralelna stupa: osnaživanje i alati za institucije
Projekt se oslanja na dvije komplementarne strategije:
Prvi stup je osnaživanje građana. Za osobe s invaliditetom i marginalizirane grupe, osnaživanje se često pogrešno svodi na samo motivacijski rad. INCLUDE, međutim, definira ga kao kombinaciju kapaciteta i pristupačnosti. Kapacitet znači razumijevanje kako se kreira proračun, kako prijedlog postaje zakon i kako se vlastito životno iskustvo pretvara u strukturirani politički zahtjev. Pristupačnost znači osiguravanje da se ti zahtjevi mogu podnijeti na jednakoj razini.
Drugi stup projekta je opremanje donositelja odluka. Mnoge institucije, stranke i lokalne vlasti žele uključiti građane, ali često ne znaju kako. INCLUDE im nudi konkretne alate (pakete alata) kako bi se izbjegla “površinska participacija” (samo površno sudjelovanje, primjerice, u foto albumu) i umjesto toga uspostavila smisleno i ranokupno sudjelovanje.
Istraživanje “s” ljudima, a ne “o” ljudima
Metodologija projekta INCLUDE odstupa od tradicionalnog akademskog pristupa. Umjesto da marginalizirane grupe smatra kao objekte istraživanja, projekt se fokusira na participativno istraživanje. To znači da oni koji su pogođeni i predstavnici samih zajednica definiraju pitanja istraživanja. Oni nisu samo izvori informacija, već suautor(i) rješenja.
Nakon faze analize potreba na lokalnoj razini, razvijena rješenja prolaze kroz rasprave u fokusnim skupinama i dvostruku probnu fazu:
- Ciljne skupine testiraju jesu li razvijeni formati i alati zapravo dostupni i upotrebljivi u praksi. Donositelji odluka (službenici, političari, voditelji projekata) testiraju mogu li se ti alati primijeniti unutar stvarnih financijskih i vremenskih ograničenja institucije.
Ovaj dvostruki pristup je ključan: Savršen alat za inkluziju koji nije operativno izvediv ost će neefikasan. Alat koji zadovoljava samo administraciju, ali ne osvoji povjerenje građana, propasti će.
Što uključuje “paket alata” za donositelje odluka?
Izraz “paket alata” odnosi se ne na apstraktnu brošuru, već na skup operativnih instrumenata:
- Dizajn inkluzivnih događanja: Korak-po-korak kontrolne liste za prostore i formate. Standardi komunikacije: Smjernice za jednostavan jezik i pristupačne digitalne platforme. Alternativne metode unosa podataka: Mogućnosti za povratne informacije od građana koji ne mogu sudjelovati u brzim, usmenim raspravama. Mehanizmi povratnih informacija: Mehanizmi koji zahtijevaju od institucija da transparentno objasne kako su povratne informacije građana utjecale na konačan rezultat.
Posebna pozornost posvećena je političkim kampanjama. Agende se često definiraju dugo prije nego što se zakon donese u parlamentu. Ako su kampanje nedostupne, određene skupine su isključene iz političke agende od samog početka. INCLUDE podržava timove za kampanje u integriranju inkluzije u njihove rutine planiranja od samog početka.
Poziv za sve zainteresirane u Beču
Beč je idealno mjesto za testiranje ovih metoda. S obzirom na gustu mrežu organizacija civilnog društva i stabilnu administraciju, grad može razviti modele koji će poslužiti kao referenca diljem Europe.
Udruga MOVEO poziva općinske uprave, političke aktere, nevladine organizacije i organizacije za osobe s invaliditetom u Beču da postanu dio projekta. Poziv je upućen onima koji su spremni na praktične promjene: testiranje alata, identificiranje prepreka i postavljanje novih standarda.
U konačnici, uspjeh projekta INCLUDE neće se mjeriti brojem tiskanih izvješća, već malim, sistemskim promjenama koje postaju standardna praksa. Uspjeh je kada općinski vijeće promijeni format javnog sastanka kako bi osobe koje do sada nisu imale priliku govoriti, mogle to učiniti. Inkluzija se ne postiže jednim događajem – ona se stvara ponovljenom praksom i jasnim standardima. INCLUDE je posebno razvijen za ovakav rad.
O udruzi MOVEO:
iksHaus | KI-generiert nach redaktioneller Konzeption, 2026
Udruga MOVEO, sa sjedištem u Beču, radi na području inkluzije, pristupačnosti i praktične primjene. Kroz edukacije, savjetovanje i europske projekte suradnje, MOVEO podržava javne i privatne institucije u pretvaranju dobrih namjera u mjerljive društvene promjene.