Identitet i pripadnost

Ovdje odrasli, a ipak stranci? Generacija između dvaju svjetova

Mladi ljudi u Beču doživljavaju osjećaj pripadnosti između svakodnevnog života, kulturnih korijena i očekivanja.

Mladi ljudi susreću se nakon fakulteta u javnom unutarnjem dvorištu u Beču.
Junge Menschen treffen einander nach der Universität in einem öffentlichen Innenhof in Wien.
iksHaus | KI-generiert nach redaktioneller Konzeption, 2026 | UREDNIŠTVO: iksHaus
13 listopada, 2026

Mladi ljudi u Beču: za mnoge je od njih grad već dugo središte života. Ovdje pohađaju školu, stječu prijatelje i planiraju svoju budućnost. Ali jedno pitanje prati neke od njih sve do odrasle dobi: Kamo zapravo pripadaš?

Ujutro idu u školu ili na fakultet, poslijepodne se susreću s prijateljima, a navečer odlaze kući. To je sasvim normalna svakodnevica u Beču. Ali iza te samorazumljivosti može stajati iskustvo koje ne dijele svi mladi ljudi: osjećaj da uvijek iznova moraju objašnjavati vlastitu pripadnost.

Neki razgovaraju sa svojim roditeljima na bosanskom, turskom, arapskom ili rumunjskom, a s prijateljima na njemačkom. Drugi su u Austriju došli tek prije nekoliko godina. Treći pak ne poznaju nikakav drugi dom osim Beča. Njihove se životne priče razlikuju. Zajedničko im je da se podrijetlo, jezik i identitet ne uklapaju uvijek u jednu jedinu kategoriju.

Mladi ljudi: Beč je odavno grad mnogih identiteta

Ruke vežu cipele na pragu između stana i zajedničkog hodnika.

iksHaus | KI-generiert nach redaktioneller Konzeption, 2026

Prema podacima Grada Beča, početkom 2025. godine u saveznom glavnom gradu živjelo je 216.759 mladih ljudi u dobi od 16 do 24 godine. Njih 45,7 posto imalo je strano podrijetlo. To znači da su ili imali strano državljanstvo ili su kao austrijski državljani rođeni u inozemstvu. Ova statistička definicija ne obuhvaća sve mlade ljude čiji su se roditelji ili bake i djedovi doselili.

Za dio mladog stanovništva spoj više kulturnih utjecaja sasvim je normalan. Ono što se u privatnom okruženju može podrazumijevati, u javnom prostoru ipak ponekad postaje predmet pitanja i očekivanja.

Kada drugi odlučuju o tvojoj pripadnosti

Dvoje mladih odraslih razgovara na prostranom javnom trgu u Beču.

iksHaus | KI-generiert nach redaktioneller Konzeption, 2026

Pitanje “Odakle si?” nije samo po sebi problematično. Može izraziti zanimanje. Drukčije može djelovati kada se nekoga tko je rođen u Beču nakon odgovora “Iz Beča” uvijek iznova poziva da navede svoje navodno pravo podrijetlo. Time nastaje granica između vlastitog samopoimanja i načina na koji nas doživljavaju drugi.

Mladi ljudi mogu se istodobno smatrati Bečanima, Austrijancima i pripadnicima još jedne kulturne zajednice. Ti se identiteti međusobno ne isključuju. Kada se ljude svodi na prezime, izgled ili obiteljske korijene, pripadnost može postati nešto što moraju uvijek iznova obrazlagati.

Integracija ne počinje tek tečajem njemačkog jezika

Skupina mladih odraslih zajedno se kreće na sportskom programu u rekreacijskoj dvorani.

iksHaus | KI-generiert nach redaktioneller Konzeption, 2026

U javnim raspravama integracija se često povezuje sa znanjem jezika, školskim obrazovanjem i zaposlenjem. Ti su čimbenici važni. Međutim, oni ne objašnjavaju u potpunosti kako ljudi pronalaze svoje mjesto u društvu. Jednako su presudni socijalni kontakti, ravnopravan pristup mogućnostima, osobna sigurnost i iskustvo da ih se shvaća ozbiljno.

Mladi čovjek može izvrsno govoriti njemački i završiti školovanje, a ipak se osjećati isključeno. Obrnuto, obiteljske veze s drugom zemljom mogu ostati, a da to ne narušava povezanost s Austrijom. Integracija može značiti unošenje različitih iskustava u zajednički društveni život.

Što škole i programi za slobodno vrijeme mogu promijeniti

Važnu ulogu imaju mjesta na kojima se mladi ljudi susreću bez obzira na kulturne etikete. Škole, centri za mlade, sportski klubovi i kulturne inicijative stvaraju prilike za uspostavljanje kontakata i razmjenu iskustava. Presudno je dopiru li programi do svih, bez obzira na prihode, okrug stanovanja ili jezične preduvjete.

Izvješće o integraciji Grada Beča ističe da je korištenje programa za slobodno vrijeme i kulturnih programa među mladim ljudima s migrantskim podrijetlom istraženo samo u ograničenoj mjeri. Time ostaje otvoreno koji programi osobito dobro funkcioniraju i gdje je potrebna podrška.

Dom je više od adrese

Pusto bečko stambeno dvorište s osvijetljenim prozorima u plavom satu.

iksHaus | KI-generiert nach redaktioneller Konzeption, 2026

Za mlade ljude pripadnost ne nastaje u jednom jedinom danu. Razvija se kroz prijateljstva, zajedničke doživljaje, obrazovanje, priznanje i perspektive za budućnost. Beč istodobno može biti mjesto u kojem je netko odrastao i grad u kojem se vlastita pripadnost dovodi u pitanje.

Ključno pitanje nije smiju li mladi ljudi imati više kulturnih identiteta, nego priznaje li društvo tu raznolikost kao samorazumljiv dio svoje sadašnjosti.

IZVORI

Grad Beč: Stanovništvo Beča: Podaci i činjenice o migraciji i integraciji 2025., s fokusom na mlade i mlade odrasle.

Grad Beč: Obrazovanje mladih Bečanki i Bečana; sadržaj, izvori podataka i izazovi.

Keinen Beitrag verpassen

Einmal pro Woche die besten Storys direkt in dein Postfach.

FAQ

Koliko je mladih ljudi u dobi od 16 do 24 godine živjelo u Beču početkom 2025. godine?

Prema podacima Grada Beča, broj je iznosio 216.759.

Što znači "strano podrijetlo" u navedenoj statistici?

Misli se na osobe sa stranim državljanstvom ili austrijske državljane koji su rođeni u inozemstvu.

Zašto pitanje o podrijetlu može djelovati problematično?

Ako odgovor poput "Iz Beča" nije prihvaćen, može nastati granica između samopoimanja i načina na koji nas doživljavaju drugi.

Koji čimbenici prema članku spadaju u integraciju?

Među njima su znanje jezika, obrazovanje, zaposlenje, socijalni kontakti, pristup mogućnostima, osobna sigurnost i priznanje.

Koja mjesta mogu omogućiti susrete?

Škole, centri za mlade, sportski klubovi i kulturne inicijative mogu poticati kontakte i zajednička iskustva.