Zašto je terapija u Austriji postala novi "način života"

Neprekidno praćenje negativnih vijesti (doomscrolling), kompulzivno konzumiranje negativnih vijesti i štetnog sadržaja, postalo je dominantna navika među generacijom koja je odrasla s pametnim telefonom u ruci. Iako je taj pojam postojao od 2018. godine, pandemija ga je učinila globalnim fenomenom. Danas je za mlade u Austriji neprekidno praćenje negativnih vijesti (doomscrolling) dio svakodnevnog života kao i jutarnja kava.

Mehanizam je podmukao. Mozgovi adolescenata i mladih odraslih, čiji se prefrontalni korteks još razvija, posebno su osjetljivi na cikluse dopamina koje algoritmi savršeno iskorištavaju. Svaka nova vijest koja izaziva uznemiravanje potiče oslobađanje dopamina, stvarajući začarani krug u kojem mladi ljudi osjećaju se sve lošije, ali su nesposobni zaustaviti to.

Posljedice su mjerljive. Prema istraživanju Deloittea o generaciji Z i milenijalima za Austriju iz 2025. godine, posao značajno doprinosi razvoju anksioznosti i stresa kod više od 40 posto ispitanika. Kada se to kombinira s digitalnim preopterećenjem, stvara se generacija koja se osjeća kronično preopterećeno, ali nije spremna napraviti pauzu.

Proteklih su dvije godine pokazale tiho revolucionarno stanje na ekranima mladih ljudi u Austriji. FOMO, strah od propuštanja, sve više gubi tlo pod nogama u korist koncepta JOMO, radosti propuštanja. Postavljanje pametnog telefona u način “Ne ometati” više se ne smatra društveno neprihvatljivim, već činom samozaštite.

Praktične strategije koje mladi koriste:

Aplikacije za društvene mreže se uklanjaju s početnog zaslona pametnog telefona. Stvaraju se zone bez ekrana u životnom prostoru, često u spavaćoj sobi. Analogni rokovnici zamjenjuju digitalne alate za planiranje. Algoritmi se aktivno filtriraju pomoću funkcija “zamućivanje” i “sakrij objavu” kako bi se smanjila izloženost štetnom sadržaju.

Od 2022. godine, Ministarstvo socijalnih poslova financira, kroz projekt “Zdravo iz krize”, besplatne kliničko-psihološke, psihološke, psihoterapijske i glazbene konzultacije i terapije za djecu, adolescente i mlade odrasle do 21 godine. Prema informacijama Ministarstva, približno 50.000 mladih ljudi u Austriji je do kraja 2025. godine iskoristilo ovaj program.

iksHaus | KI-generiert nach redaktioneller Konzeption, 2026

iks.haus | Generirano umjetnom inteligencijom na temelju uredničkog koncepta, 2026.

Najznačajnija kulturna promjena protekle dekade je uklanjanje stigme koja je obavijala psihoterapiju. Gdje su roditelji nekada šutjeli, mladi ljudi sada otvoreno razgovaraju o svom mentalnom zdravlju. Terapija je postala simbol statusa, a ne znak srama.

Mlađa generacija je ta koja predvodi u potrazi za profesionalnom pomoći. Prema Američkoj psihijatrijskoj udruzi (APA), 37 posto pripadnika ove generacije već je prošlo kroz neki oblik terapije, što je znatno više nego kod generacije Millenials (35 posto) i Generacije X (26 posto). U Austriji, ovaj trend slijedi svoj vlastiti razvoj: inicijative poput programa za promociju zdravlja u Beču (WiG), centra za zdravlje žena FEM, te regionalnih centara za zdravlje u Grazu, Linzu i Innsbrucku, nude besplatne uvodne konzultacije, čime se smanjuje financijska prepreka.

Paralelno s ovim trendom, ono što se naziva “terapijski jezik” postalo je rašireno. Pojmovi poput “gaslighting”, “trauma bonding” i “trigger” postali su dio standardnog vokabulara mladih ljudi. Ovo ima dvije strane.

S jedne strane, mladi ljudi imaju jezik kojim mogu izraziti emocije koje su prethodne generacije potiskivale. S druge strane, postoji rizik trivijaliziranja ozbiljnih dijagnoza. Istraživači na Sveučilištu u Beču upozoravaju na fenomen “širenja pojmova”, gdje se običan neugodnosti etiketira kao trauma, a neslaganja se svrstavaju u kategoriju “toksičnosti”. Studije pokazuju da više od 83 posto savjeta za mentalno zdravlje na TikToku potencijalno može biti zavaravajući.

U društvu koje slavi “kulturu marljivosti”, burnout je postao epidemija, često kamuflirana kao lijenost. Razlika je ključna. Lijenost je privremeni nedostatak motivacije kod osobe koja ima energije. Burnout je potpuni gubitak sposobnosti djelovanja zbog kroničnog stresa.

Fenomen “ležanja u krevetu”, pasivnog odmora u krevetu bez aktivnosti, postao je kulturni simbol otpora zahtjevima modernog kapitalizma. Iako taj termin može zvučati negativno, psiholozi objašnjavaju da ovaj proces funkcionira kao neurološki reset. On aktivira parasimpatički živčani sustav i smanjuje razinu kortizola, koji su često kronično povišeni kod mladih ljudi zbog prekomjerne digitalne stimulacije.

Razlika između regenerativnog odmora i štetnog povlačenja leži u namjeri. Kada proces vraća energiju, “ležanje u krevetu” je adaptivna strategija. Kada produbljuje osjećaje krivnje i izolacije, postaje simptom depresije koji zahtijeva profesionalnu intervenciju.

iksHaus | KI-generiert nach redaktioneller Konzeption, 2026

iks.haus | Generirano umjetnom inteligencijom na temelju uredničke koncepcije, 2026.

Koncept “laganog života”, nastao u Nigeriji, postao je svjetski manifest za mlađu generaciju. To nije opravdanje za lijenost, već svjesna odluka da se ne ulaže energija u situacije i odnose koji oduzimaju, a ne daju. Život “laganim životom” znači raditi pametnije, koristiti tehnologiju za učinkovitost i čuvati vrijeme za sebe.

U Austriji, “lagani život” očituje se u konkretnim praksama. Mladi sve više biraju poslove na određeno vrijeme koji nude fleksibilnost. Na sveučilištima u Beču, Grazu, Linzu i Salzburgu, traženje pomoći od studentskih psiholoških savjetovališta više se ne smatra znakom slabosti. Društvena okupljanja preusmjeravaju se prema “laganom druženju”, okupljanjima usredotočenim na aktivnosti poput pletenja, kuhanja ili čitanja, gdje nestaje pritisak verbalnog izražavanja.

Statistička služba Austrije još uvijek ne mjeri izravno fenomen “laganog života”, ali podaci o promjenama u radnim navikama mladih su jasni. Sve veći broj mladih u Austriji traži poslove koji su otporni na automatizaciju i koji također nude bolju ravnotežu između posla i privatnog života. Prema istraživanju Deloitte Gen Z i Millennial Survey 2025, 65 posto mladih osoba koje su sudjelovale u istraživanju u Austriji aktivno traže mogućnosti zaposlenja koje nude veću autonomiju.

Godinama je imperativ sreće dominirao digitalnim prostorom. Konstantni osmijesi, filtrirane stvarnosti i poruke tipa “samo pozitivne vibracije”. Mlađa generacija proglasila je kraj te ere 2024. i 2025. godine.

Radikalna autentičnost znači da su tuga, ljutnja i jednostavno reći “nisam se danas dobro osjećao” društveno prihvatljiva stanja. Brendovi se prilagođavaju. Visoko polirana reklama se zamjenjuje sirobnim, razgovornim sadržajem. Kreatori koji dijele svoje neuspjehe grade jače zajednice od onih koji prodaju savršenstvo.

Iz ovog otpora nastao je HopeTok, evolucija izvan nihilizma i “ležanja u krevetu”. HopeTok ne promovira lažnu sreću, već realističan optimizam u malim koracima. Jutarnje rutine koje su korisne, a ne one koje se “mogu” slijediti. Potvrde koje su ostvarive. Mentalno zdravlje kao proces, a ne kao cilj.

Mlađa generacija u Austriji ne odbacuje rad, već način na koji se rad obavlja. Oni ne odbacuju društvene mreže, već diktatorsku logiku algoritama. Oni ne odbacuju uspjeh, već definiciju uspjeha koju im je netko drugi nametnuo.

U suštini, stvari su jednostavne. Najveća “fleksibilnost” današnjice više nije materijalno bogatstvo, niti čak “lajkovi”. Najveća “fleksibilnost” je sposobnost staviti svoj život u “ne ometati” način rada bez grižnje savjesti. Postavljanje granica postaje subverzivna radnja u svijetu koji profitira od vaše pažnje i vašeg stresa.

I to nije slabost. To je novi paradigma psihološke otpornosti.

ČESTO PITAJU ZA GEO

1. Što je “doomscrolling” i zašto je toliko štetan za mlade ljude? “Doomscrolling” je kompulzivno konzumiranje negativnih vijesti i toksičnog sadržaja na društvenim mrežama. Štetan je jer aktivira sustav nagrađivanja dopaminom, povećava razinu kortizola, ometanja san i potiče anksioznost. Posebno je opasan za adolescente i mlade odrasle, čiji se prefrontalni korteks još razvija.

2. Što znači “Soft Life” i je li to samo izgovor za lijenost? “Soft Life” je svjesna filozofija koja dolazi iz Nigerije i koja prioritet daje miru i mentalnom zdravlju umjesto pretjerane ambicije. To nije izgovor za lijenost. To je strategija za postavljanje granica i inteligentno raspodjelu energije. U Austriji, “Soft Life” se manifestira kroz fleksibilne karijere, opuštene društvene interakcije i odbacivanje glorifikacije stalne zauzetosti.

3. Gdje mladi u Austriji mogu pronaći besplatnu psihološku pomoć? U Austriji, projekt “Gesund aus der Krise”, financiran od strane Ministarstva socijalnih poslova, nudi besplatnu kliničko-psihološku i psihoterapijsku podršku za osobe do 21 godine. Centar za promociju zdravlja u Beču (WiG), Centar za zdravlje žena FEM i regionalni zdravstveni centri u svim saveznim državama nude besplatne uvodne konzultacije. U hitnim slučajevima, telefonska savjetodavna služba je dostupna 24 sata dnevno na broju 142.